Suština sadekai-fitra

Hvala Allahu Gospodaru svjetova, Koji nas je uputio u islamu, opskrbio nafakom za život i učinio svjesnim odgovornosti za vlastiti život i život Zajednice muslimana kojoj pripadamo. Neka je Njegov blagoslov na Muhammeda, a.s., uzora u našem ponašanju, na njegovu porodicu i ashabe i na sve one koji slijede njegov put.

SUŠTINA SADEKAI-FITRA

Jedan od pet stubova islama je zekat. Zekat znači čišćenje, a u šerijatskom značenju davanje propisanog dijela od imetka. Uz Ramazani-šerif su neposredno vezani post, teravih- namaz i zekatul-fitr. Zekatul-fitr, ili sadekai-fitr (sadaka za završetak posta) je obavezna sadaka za svakog muslimana i muslimanku, malo i veliko, slobodnog i roba. Daje se za sebe i sve osobe koje su pod brigom za izdržavanje, u visini jednodnevne ishrane, prema mjesnom standardu. Dužnost davanja sadekai-fitra nastaje kada imovina pretekne dnevne potrebe u ishrani.

Vrijeme davanja je zadnja dekada ramazana, najbolje na dva dana pred Bajram, a najkasnije do pred namaz Ramazanskog bajrama. Za sadekai-fitr važe isti propisi kao i za zekat. I jedan i drugi spadaju u obavezne sadake, nasuprot nafile sadaka. I jedan i drugi su imovinsko društvene obaveze koje podliježu strogoj kontroli vlasti islamske države, odnosno Islamske zajednice, nasuprot nafile -dobrovoljne sadake, koju pojedinac daje po svojoj volji kada, koliko i kome hoće, najbolje tajno, s jednim jedinim uslovom da bude usmjerena u, po šerijatu, dobre svrhe.

Jedina razlika između zekata i sadekai-fitra jeste ta, što se zekat daje na kapital (zekatul- mal) na kraju godine, a sadekai-fitr na osobu, po glavi (sadekatul-ferd) na kraju Ramazani-šerifa. Suština sadekai-fitra je da čisti post od nemarnosti i ružnog govora, poput sehvi sedžde u namazu, da izrazi našu zahvalnost Allahu za zdravlje i život koji nam je darovao i da doprinese opštem dobru islamske zajednice (maslehatul-ammeh), jačajući radost Fitr-bajrama obavljenim postom i dijeljenjem sadekai- fitra, kao dvjema karikama za lično usavršavanje i jačanje zajednice.

Kao što javni izvor i so ne mogu biti prepušteni samovolji pojedinca, makar se nalazili u njegovom imanju, jer predstavljaju opštu potrebu zajednice, isto tako zekat i sadekai-fitr ne spadaju u domen samovolje obveznika, nego u domen šerijatske regulative. VISI NA SADEKAI -FITRA Muhammed, a.s., nije odredio visinu sadekai-fitra po nekom nepomičnom mjerilu, niti u novčanoj vrijednosti koja može devalvirati. Umjesto toga on je propisao kao mjerilo (sa a) za određivanje visine sadekai fitra četiri vrste prehrambenih artikala: pola sa'a (1,66 kg.) pšenice ili čitav sa'a (3,33) ječma, hurme ili suhog grožđa. Vodio je strogo računa da dijeli ono što je najtraženije i najvrednije.

Prema Buhariji i Muslimu, Muhammed, a.s., je dao 3,33 kg. punomasnog sira (saun min akitin). Islamska, odnosno vjerska vlast je isključivo nadležna da, za područje svoje administrativne teritorije, određuje visinu sadekai-fitra prema zbiru spomenutih artikala, odnosno po Ebu Hanifi, vrijednosti jednodnevne ishrane prosječnog standarda na dotičnoj teritoriji (galibu kuti ehlil beled). Kardavija, savremeni autoritet šerijatskog prava, smatra da se pri određivanju visine moraju uzimati u obzir svi artikli koji čine našu dnevnu ishranu kao što su meso, povrće i voće. Nenadležnim (gajru ulilemr) nije dozvoljeno da određuju visinu sadekai-fitra, niti davaocima da slijede njihove odluke kojima se sadekai- fitr ne smatra ispravnim.