Fetve o sehvi sedždi

1/05/2011

Svaka osoba i svaka radnja podložni su greškama i zaboravu, koliko god se čovjek trudio on ih ne može u svakoj situaciji izbjeći, ni namaz nije pošteđen od njih. Često se dešava da čovjek nešto zaboravi u namazu, doda, oduzme, pomiješa i sl. U tom slučaju, on je dužan da ispravi tu grešku na način da nakon predavanja selama na desnu stranu učini dvije sedžde, sjedenje i ponovo preda selam. U šerijatu se ovo naziva sehvi sedžda i mi ćemo vidjeti neke od njenih uzroka u Fetvama učenjaka Hanefijskog mezheba.

Kaže Imam El Merginani: "Sehvi sedžda je obavezna zbog dodavanja ili oduzimanja i čini se na način da se obave dvije sedžde nakon selama zbog Poslanikovih, a.s., riječi: "Za svaki zaborav su dvije sedžde nakon selama."[1] Ona je obavezna zbog ostavljanja vadžiba ili njegovog odgađanja, ili odgađanja rukna iz zaborava - ovo je osnova."[2] Ovo što je spomenuo Imam El Merginani je osnova kod sehvi sedžde a mi ćemo spomenuti još neke situacije u kojima je potrebno učiniti sehvi sedždu: Ako klanja i ne zna da li je klanjao tri ili četiri rekata, ako mu se to dešava prvi put u životu ponovit će namaz. A ako mu se to dešava više puta razmislit će pa će uzeti po jačem mišljenju.

Ako misli da je klanjao jedan rekat, od dvorekatnog namaza, klanjaće još jedan, zatim će učiniti sjedenje, predaće selam na desnu stranu i učiniti sehvi sedždu. Ako misli da je klanjao dva rekata učiniće sjedenje, predati selam pa učiniti sehvi sedždu. Ako nema preovladavajućeg mišljenja kod njega uzeće po manjem broju preklanjanih rekata. Na primjer, u sabah namazu, uzeće kao da je klanjao jedan rekat ali ce učiniti sjedenje zbog mogućnosti da je klanjao dva, zatim će ustati i klanjati još jedan rekat, zatim će učiniti sjedenje, selam pa sehvi sedždu.

Ako ustane, ili bude blizi stajanju, ondje gdje se sjedi, ili sjedne ili bude bliži sjedenju ondje gdje se stoji; ako ustane, uspravi se, neće se vraćati na sjedenje i uciniće sehvi sedždu. A ako bude bliži sjedenju vratiće se na sjedenje i neće činiti sehvi sedždu. Ako imam bude učio naglas ondje gdje se treba učiti u sebi ili bude učio u sebi onde gdje se uči naglas, svejedno bilo to mnogo ili malo (po knjigama Zahir Rivajeta) ili onoliko koliko je obaveza učiti u namazu (tri kraća ili jedan duži ajet) (po Nevadiru) učinit će sehvi sedždu. Ako ne prouči Fatihu na prva dva rekata ili na jednom od njih, ili ne prouči suru na prva dva ili na jednom od njih, biti će dužan učiniti sehvi sedždu.

(Kraj prvog dijela)

Autor: Sami Džeko
Vakat broj 11
Dvostruka igra
Pise: Meho Gegić
Ako nam je kao muslimanima u nastojanju da sa svojom vjerom opstanemo u zapadnom dijelu svijeta, iznenađenje gutanja gorkih pilula jedino iskustvo sa međunarodnim krugovima zapadnog političkog establišmenta, onda smo izravno od njih naučili da ...
Egzegeza
Pise: Meho Gegić
Esencijalna problematika savremanih egzegeta, sve očiglednije je bremenita milifluentnom retorikom političke misli isprepletane vilificirajućom metakritikom u raspeću između racionalnog i tradicionalnog shvatanja islamske djelatne misli i teozofije. ...
Na granici nepoznatog
Pise: Meho Gegić
Kakve se sve prepreke postavljaju pred težnjama i nastojanjima muslimana ka jedinstvu muslimanskih nacija, teško je opservirati a da komparativno ne bacimo pogled na različita historijska razdoblja. Odmah, na prvi pogled, jasno su ...
Slika hefte
Reisu-l-ulema u Iranu
Da li Vam se svidja sajt?