Uloga IZ-e je misionarska i mi ćemo u tom pravcu djelovati

S obzirom na postojanje problema u Sandžaku, koji se očituju unutar vjerske i nacionalne institucije Bošnjaka u vidu međusobne razjedinjenosti, Islamska zajednica Srbije smatra da je krajnje vrijeme da se o tim pitanjima počne ozbiljno razgovarati. Pošto je dijalog među onima koji su bili najpozvaniji da sjednu i dogovore se do sada bio bezuspješan, predstavnici IZ-e Srbije su odlučili da o istome počnu razgovarati sa osobama iz društveno-javnog života. Prvi skup takve vrste organizovan je 26.03.2011. god., u hotelu „Mileševo" u Prijepolju, a prisustvovali su reisu-l-ulema Adem ef. Zilkić i sandžački muftija Hasib ef. Suljović – s jedne strane, i prijepoljski privrednici, predstavnici političkih stranaka, javnog i kulturnog života i predsjednici džematskih odbora IZ-e Prijepolje - s druge strane.

Da bi objasnio zašta se Islamska zajednica konkretno zalaže, a to je postizanje što boljih uvjeta za život muslimana u Srbiji, kao i probleme s kojima se ona susreće na putu ostvarivanja svoje nakane, reis ef. Zilkić je prusutne podsjetio na činjenice iz ne tako davne prošlosti: „Raspadom SFR Jugoslavije, koji je bio itekako bolan i krvav za neke narode, stvoreno je nekoliko država, u kojima su većinski narodi vodili borbu za očuvanje suvereniteta, a manjinski narodi za profiliranje i očuvanje svog identita.

Ovo govorim ne kao političar, već kao čovjek koji je otpočetka uključen u dešavanja u IZ-e. Upravo ti manjinski narodi koji se bore da sačuvaju i zaštite svoj identitet u ovoj državi čine Islamsku zajednicu. Hal kakav imamo u političkom smislu imamo i u vjerskom - imamo pluralizam stranaka, a, također, i pluralizam u IZ-e, paralelizam u Bošnjačkom nacionalnom vijeću, kulturnoj i humanitarnoj sferi - iz razloga što kroz historiju mi nikada nismo odlučivali o svojoj sudbini. Sada kada smo stigli dotle da možemo početi sami odlučivati o našoj sudbini, mi, umjesto pružanja pomoći, ulazimo jedni drugima u putanju kretanja i tjeramo iste na skretanje.

Oni koji se tako ponašaju rade to iz neznanja ili neiskustva, a nekada i zbog lične sujete. Zato imamo danas situaciju da mnogi žele da su istovremeno i hodže, i političari, i humanitarci, i nevladin sektor, i kulturni radnici, a na kraju od svega toga bude samo jedno veliko NIŠTA. Što se tiče IZ-e Srbije, koju čine pripadnici svih manjinskih naroda u ovoj zemlji, ona drži do principa da muslimani u Srbiji moraju biti organizirani kao muslimani u svim državama bivšim članicama Jugoslavije. Bošnjaci i Albanci, koji čine najveći dio IZe, imaju statutarno pravo da se maksimalno vezuju za svoje matice, dok pripadnici drugih nacionalnih manjina: Romi, Aškalije i drugi koji nemaju svoje matične države i koji su na udaru raznih misionarskih organizacija, najviše Jehovinih svjedoka, ostaju neorganizovani i nezaštićeni, što IZ-e Srbije neće dozvoliti. Islamska zajednica nije politička organizacija i neće sebi dozvoliti bavljenje politikom.

Uloga IZ-e je misionarska i mi ćemo u tom pravcu djelovati." Reisu-l-ulema se osvrnuo i na veliku nepravdu koja je učinjena Islamskoj zajednici Srbije od strane nadležnog državnog organa, koji je, nakon isteka svih zakonskih rokova, dozvolio registrovanje druge Islamske zajednice. Kako je Reis kazao, IZ-e Srbije je jedina na vrijeme upisana u registar kod nadležnog ministarstva. O ostvarivanju saradnje sa drugim institucijama, Reis je kazao da je ona u prethodnom periodu bila veoma uspješna.

Ta uspješnost se ogleda u ostvarivanju kontakata sa svim međunarodnim relevantnim organizacijama u Srbiji i svim islamskim zajednicama u okruženju, sa izuzetkom IZ-e u BiH. Međutim, ef. Zilkić je pokazao određenu dozu optimizma i kad je saradnja sa ovom institucijom u pitanju, izrazivši to kroz očekivanje promjena na polju djelovanja vjerske zajednice u BiH, što će dovesti do dijaloga između dvije islamske zajednice. Osvrnuvši se opet na državne institucije, ef. Zilkić je kazao da one i dalje diskriminišu i čine nepravdu prema Rijasetu, najviše na polju vraćanja vakufske imovine. U tom smislu, nevladine organizacije su podnijele zahtjev Ustavnom sudu da preispita zakon o restituciji, a vjerske zajednice su, nakon toga, zajednički angažovale pravne zastupnike koji rade na tom projektu.

Ono što je prisutne predstavnike društveno-javnog života posebno zanimalo jeste ujedinjenje muslimana na ovom prostoru. Reisu-l-ulema je izrazio nadu da će doći do ujedinjeja muslimana u Srbiji, i to uskoro, i dodao: „Što se tiče organizacione strukture, tu nema kompromisa, dok se ostali problemi mogu prevazići dogovorom." Za to, kako je istakao, mora postojati volja, dok lične hirove i interese pojedinaca treba zanemariti i pobijediti. Prisutni su se, također, interesovali za stav IZ-e po pitanju groblja u Gračanici.

Reis Zilkić je kazao da će se Islamska zajednica boriti svim zakonskim sredstvima, pridržavajući se uz to šerijatskih propisa, da zaštiti groblje, te da je ona, u smjeru rješavanja tog problema, već napravila određene korake. Na iznošenje opšteg utiska da Reisu-l-ulema IZ-e Srbije nedovoljno ili nikako ne zastupa i ne govori o nacionalnim interesima Bošnjaka u ovoj zemlji, reis Zilkić je još jednom naglasio da se Islamska zajednica neće baviti politikom, već samo vjerskim pitanjima. „Bošnjaci imaju svoje političke predstavnike: dva ministra u Vladi Srbije, narodne poslanike u Parlamentu, a narod je taj koji je strankama kojima oni pripadaju dao povjerenje" – rekao je Zilkić na kraju. Muftija Hasib ef. Suljović je, u svom obraćanju, akcentovao vrednovanje rada i zalaganja na polju afirmacije muslimana Sandžaka kako od strane pojedinaca, tako i od strane medžlisa.

On je podsjetio na primarnu ulogu imama, a to je: propagiranje islamskih normi ponašanja, življenja po principima Islama, a nikako djelovanje u cilju razjedinjavanja muslimana, niti buntovnički nastupi prema neistomišljenicima. Opšti utisak jeste da je sastanak protekao u veoma prijatnoj, bratskoj atmosferi, što otvara mogućnost dogovorima u smislu adekvatnog djelovanja na polju smirivanja nepotrebnih tenzija među Bošnjacima u Sandžaku.